Republika Hrvatska sudjeluje u međunarodnom programu za praćenje kvalitete zraka u okviru Europske unije (program EIONET koji provodi i koordinira Europska agencija za okoliš (EEA) u suradnji s predstavnicima zemalja članica i/ili ministarstvima zaštite okoliša, www.eionet.europa.eu). Kroz organizirani sustav, razmjenjuju se podatci s drugim zemljama članicama EU. Razmjena podataka mjerenja, znanja i iskustava ujedno predstavlja i obvezu svih zemalja članica EU s ciljem promicanja zaštite zdravlja ljudi i osiguranja preduvjeta za planiranje i donošenje mjera i propisa od interesa za poboljšanje kvalitete zraka u svim zemljama članicama Europske Unije.
Razmjena podataka, znanja i iskustava odvija se i u okviru Konvencije o prekograničnom prijenosu i prijenosu onečišćujućih tvari na velike udaljenosti (LRTAP konvencija – Convention on Long-Range Transboundary Air Pollution, Clean Air – UNECE). Znanstvenim programom EMEP LRTAP konvencije (EMEP-The European Monitoring and Evaluation Programme – www.emep.int) provodi se praćenje (monitoring) i modeliranje prijenosa i taloženja onečišćujućih tvari na području Europe s ciljem proračuna i analize utjecaja daljinskog prijenosa na onečišćenje sastavnica okoliša i zdravlje ljudi svake zemlje pojedinačno. Osnovni cilj programa je međunarodna suradnja u rješavanju problema prekograničnog prijenosa onečišćenja na osnovi zajedničkog znanstveno utemeljenog programa mjerenja, programa modeliranja prijenosa i taloženja onečišćujućih tvari i analize učinaka tih tvari na sastavnice okoliša i zdravlje ljudi. U okviru provedbe obveza LRTAP konvencije zemlje potpisnice konvencije obvezale su se dostavljati i podatke o emisijama onečišćujućih tvari kako bi se kroz mehanizme i protokole Konvencije osiguralo provođenje dogovorenih obveza smanjivanja emisija kroz zadano vremensko razdoblje.
LRTAP konvencija predstavlja jedan od najstarijih međunarodnih instrumenata za donošenje političkih odluka i propisa koji reguliraju emisije onečišćujućih tvari na području Europe. 2019. godine LRTAP Konvencija proslavila je 40 godina aktivnog međunarodnog djelovanja i uspjeha u području zaštite okoliša. Od 1990. godine do danas primjenom Konvencije smanjene su emisije sumporovih spojeva u Europi za 70%, a emisije dušikovih spojeva za 40%. Prema procjenama iz 2011. godine primjenom revidiranog Gothenburškog protokola od 2005. do 2020. godine očekuje se smanjenje emisija sumporovog dioksida, dušikovih oksida i lebdećih čestica za oko 40 – 45 %, a za amonijak očekuje se smanjenje emisija od oko 17 % što će se i dalje pozitivno odražavati na stanje okoliša u Europi.