Čisti zrak izvorna je potreba sviju nas. Naše zdravlje, okoliš, pa i naše gospodarstvo ovisi o njemu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svake godine 7 milijuna ljudi globalno prerano umire zbog izloženosti prekomjernom onečišćenju. Zdravstveno najugroženija područja su zemlje Jugoistočne Azije i Zapadnog Pacifika, ali niti jedna zemlja ili regija nije pošteđena. Procjenjuje se da na području Europe oko 400 000 ljudi godišnje umire prijevremeno zbog onečišćenja zraka.
Onečišćenje zraka ne poznaje granice, atmosfera je jedna jedina za sve nas. Zbog toga tvari koje ne čine sastav čistoga zraka, a u nju se ispuste, dožive mnogobrojne kemijske transformacije, prenose se na velike udaljenosti, talože u okolišu i nanose štetu prirodnim ekosustavima, poljoprivrednim kulturama i usjevima kao i materijalnim dobrima, kulturnim i povijesnim spomenicima i građevinama (slika 1.).
Slika 1. Utjecaj onečišćenja zraka na kulturne spomenike i propadanje fasada zgrada u gradovima.
Hranidbeni lanci slatkovodnih i morskih (oceanskih) ekosustava izloženi su akumulaciji kancerogenih ugljikovodika i toksičnih teških metala koji procesima taloženja iz atmosfere dospijevaju u okoliš. Dušikovi i sumporovi spojevi doprinose zakiseljavanju okoliša i eutrofikaciji te smanjuju učinkovitost proizvodnje poljoprivrednih kultura i prinosa. Izloženost prizemnom ozonu nanosi neposredne, vidljive štete vegetaciji i usjevima, kao i štete koje na staničnoj razini doprinose slabljenju otpornosti biljaka, smanjenom rastu i prinosima (slika 2.).
Slika 2. Štete na biljkama koje nastaju zbog izloženosti ozonu: u prirodnom šumskom staništu (lijevo) i u kontroliranom eksperimentu (desno)
Hranidbeni lanci slatkovodnih i morskih (oceanskih) ekosustava izloženi su akumulaciji kancerogenih ugljikovodika i toksičnih teških metala koji procesima taloženja iz atmosfere dospijevaju u okoliš. Dušikovi i sumporovi spojevi doprinose zakiseljavanju okoliša i eutrofikaciji te smanjuju učinkovitost proizvodnje poljoprivrednih kultura i prinosa. Izloženost prizemnom ozonu nanosi neposredne, vidljive štete vegetaciji i usjevima, kao i štete koje na staničnoj razini doprinose slabljenju otpornosti biljaka, smanjenom rastu i prinosima. Zbog atmosferskog onečišćenja u mnogim područjima ugrožena je bioraznolikost i omogućeno širenje invazivnih monokultura i korova (slika 3.).
Slika 3. Gubitak bioraznolikosti uslijed kombiniranih utjecaja eutrofikacije i zakiseljavanja okoliša
Učinke onečišćenja zraka na zdravlje ljudi sustavno prati Svjetska zdravstvena organizacija kroz mnogobrojne programe i epidemiološke studije. Na slici 4. prikazani su najčešći simptomi učinka visokih koncentracija prizemnog ozona na pojedine organe i tjelesne funkcije čovjeka.
Nepovoljnim zdravstvenim utjecajima uslijed onečišćenja zraka najviše su izloženi osobito osjetljivi dijelovi populacije: djeca, trudnice i starije osobe, osobito ljeti kada su koncentracije prizemnog ozona značajno povišene.
Slični nepovoljni utjecaji zabilježeni su i pri povišenim koncentracijama lebdećih čestica, što je najčešća pojava u hladnom dijelu godine kada su zbog pojačanog grijanja i utjecaja ispušnih plinova i čestica iz prometa koncentracije lebdećih čestica značajno povišene.
Slika 4. Utjecaj ozona na zdravlje ljudi